Otvaranje obrta u FBiH korak po korak: troškovi, dokumenti, vrijeme

Otvaranje obrta u Federaciji BiH je relativno brz proces, najduže do 30 dana, sa ukupnim troškovima između 230 i 500 KM u Kantonu Sarajevo (manje u drugim kantonima). U ovom vodiču objašnjavamo svaki korak, koje dokumente trebate, koliko košta i koje obaveze nastaju odmah nakon registracije.

Korak 1: Odredite djelatnost i lokaciju

Prije svega odlučite čime ćete se baviti. Djelatnost mora biti klasifikovana po Klasifikaciji djelatnosti BiH 2010 (KD BiH 2010, ekvivalent NACE Rev. 2). Možete imati glavnu djelatnost i jednu ili više dopunskih.

Tačnu šifru za vašu djelatnost možete pronaći u našoj kompletnoj listi: Šifre djelatnosti FBiH (sa detaljnim opisima šta svaka šifra obuhvata).

Trebate i poslovni prostor sa pravnim osnovom korištenja: vlasnički list, ugovor o zakupu, ili saglasnost vlasnika. Neke djelatnosti se mogu obavljati i u vlastitom stanu (npr. programer), ali tada treba saglasnost komšija.

Korak 2: Pripremite dokumente za općinu

U općini gdje će obrt biti prijavljen podnosite zahtjev sa sljedećim dokumentima:

• Zahtjev za izdavanje rješenja o obavljanju obrta (obrazac općine)
• Lična karta (kopija) ili putna isprava
• CIPS prijava prebivališta
• Dokaz o stručnoj spremi za djelatnost (ako se traži za vašu vrstu obrta, npr. zanati)
• Uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama
• Dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora (vlasnički list, ugovor o zakupu ili saglasnost vlasnika)
• Dokaz o uplati administrativne takse
• Saglasnosti nadležnih organa za posebne djelatnosti (npr. ugostiteljstvo, prehrana)

Administrativna taksa za otvaranje obrta u Kantonu Sarajevo (Općina Novi Grad) je 80 KM. U drugim općinama varira od 50 do 120 KM. Kantoni izvan Sarajeva (TK, ZDK, USK) imaju slične iznose.

Korak 3: Dobijte Rješenje o obavljanju obrta

Općinski organ ima zakonski rok od 7 dana da donese rješenje ako je zahtjev uredan. U praksi to bude 7 do 30 dana ovisno od opterećenosti općine i kompliciranosti djelatnosti.

Rješenje sadrži vaš obrt naziv, JIB (jedinstveni identifikacioni broj), šifru djelatnosti, sjedište i datum početka obavljanja djelatnosti.

Korak 4: Izradite pečat

Sa rješenjem idete u pečatariju (mnoge u Sarajevu rade za 24-48 sati). Trošak pečata je oko 30-50 KM. Bez pečata ne možete obavljati transakcije sa drugim firmama.

Korak 5: Registracija kod Porezne uprave FBiH (PUFBiH)

Sa rješenjem i pečatom idete u nadležnu ispostavu PUFBiH:

• Podnosite zahtjev za poreznu registraciju
• Dobijate Uvjerenje o poreznoj registraciji sa ID brojem
• Dobijate Obavještenje o razvrstavanju po šiframa djelatnosti
• Odlučujete o režimu oporezivanja: stvarni dohodak ili paušalni

Ako birate paušalni režim, plaćate fiksnu mjesečnu osnovicu doprinosa (vidi naš članak Obrt vs d.o.o. za kompletne osnovice za 2026). Paušalni je dostupan samo za određene kategorije: stari i tradicionalni zanati, poljoprivreda, taksi, trgovac pojedinac. Slobodna zanimanja (programer, advokat, knjigovođa) moraju ići stvarnim dohotkom.

Korak 6: Otvaranje transakcijskog računa u banci

Sa rješenjem, pečatom i uvjerenjem o poreznoj registraciji idete u banku po izboru i otvarate poslovni transakcijski račun. Trošak je obično 0-50 KM (mnoge banke ne naplaćuju otvaranje, ali mjesečnu naknadu računa 10-30 KM).

Bez poslovnog računa ne možete primati uplate od klijenata ni isplaćivati doprinose državi.

Korak 7: Prijava u PIO/MIO i Zavod zdravstvenog

Kao vlasnik obrta vi ste sam svoj uplatilac doprinosa (poslodavac sebi). Trebate se prijaviti u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa kroz obrazac JS3100. U sistemu ćete biti evidentirani po fiksnoj mjesečnoj osnovici prema vašem režimu oporezivanja.

Korak 8: Fiskalizacija

Fiskalna kasa je obavezna za većinu obrta u FBiH, bez obzira da li primate gotovinu ili sve transakcije idu preko žiro računa. Trošak fiskalne kase je 300-800 KM ovisno od modela, plus mjesečna naknada za servisera.

Postoje izuzeća propisana Zakonom o fiskalnim sistemima FBiH. Među najčešćima:

• Stari i tradicionalni zanati (frizer, krojač, obućar, pekara, časovničar i drugi sa liste tradicionalnih zanata)
• Poljoprivrednici koji prodaju vlastite proizvode
• Određene kategorije taksi i sitne uslužne djelatnosti

Tačnu listu izuzetih djelatnosti i pravila fiskalizacije provjerite kod nadležne Porezne uprave FBiH ili kod knjigovođe prilikom registracije obrta.

Ukupni početni troškovi (sumarno)

• Administrativna taksa općine: 50-120 KM
• Pečat: 30-50 KM
• Otvaranje računa u banci: 0-50 KM
• Uvjerenja i kopije dokumenata: 10-30 KM
• Fiskalna kasa (obavezna za većinu): 300-800 KM
• Knjigovođa (prvi mjesec, ako koristite): 50-200 KM
• Ukupno za većinu obrta: 450-1.200 KM
• Za izuzeta zanimanja (stari i tradicionalni zanati, poljoprivrednici), bez kase: 150-450 KM

Obaveze odmah nakon registracije

Čim počnete poslovati, imate sljedeće redovne obaveze:

Mjesečno

• Uplata doprinosa za vlasnika (na fiksnu osnovicu, do 10. u mjesecu za prethodni mjesec, na Obrazac 2002)
• Uplata akontacije poreza na dohodak (za stvarni režim) ili paušalni porez (za paušalni režim)
• Ako ste PDV obveznik: PDV prijava i uplata do 10. u mjesecu (vidi naš članak o PDV registraciji)

Godišnje

• GPD-1051 godišnja prijava poreza na dohodak (do 31.03. tekuće godine za prethodnu). Online popunjavanje.
• SPR-1053 specifikacija dohotka iz samostalne djelatnosti (uz GPD-1051, isti rok). Online popunjavanje.
• Predaja finansijskog izvještaja ako vodite poslovne knjige (stvarni režim)

Šta ako planirate zapošljavati radnike?

Za svakog radnika morate:

• Pripremiti i potpisati ugovor o radu (najmanje dan prije početka rada)
• Podnijeti JS3100 obrazac za prijavu osiguranja
• Mjesečno obračunavati platu, doprinose i porez (mi to radimo automatski: Obračun plata)
• Voditi šihtericu (evidenciju radnog vremena): Online šihterica
• Predavati Obrazac 2001 mjesečno za svakog radnika

Najčešća pitanja

Mogu li biti vlasnik obrta dok sam zaposlen u drugoj firmi?

Da, dozvoljeno je. Tada plaćate samo paušalnu osnovicu za "dopunsku djelatnost" koja je niža od osnovne. Provjerite tačan iznos u Sl. novinama FBiH za 2026.

Koja je razlika između obrta i samostalne djelatnosti?

Praktično ništa. "Samostalna djelatnost" je širi pojam koji uključuje obrte, slobodna zanimanja, poljoprivrednike i druge. U zakonskoj terminologiji obrt je tehnički "obavljanje obrtničke i srodne djelatnosti", dok npr. programer je "obavljanje slobodne djelatnosti". Porezni tretman je sličan, razlikuju se osnovice.

Mogu li promijeniti djelatnost obrta kasnije?

Da. Podnosi se zahtjev u istoj općini sa novim ili dopunjenim šiframa djelatnosti. Procedura je brža od prvobitne registracije (obično 3-7 dana) i ima nižu taksu.

Mogu li obrt registrovati u jednoj općini a poslovati u drugoj?

Sjedište obrta je vezano za općinu gdje je registrovan. Možete imati izdvojene poslovne jedinice u drugim općinama, ali to zahtijeva dodatnu registraciju izdvojenih jedinica.

Kako otkazati obrt?

Podnosi se zahtjev za prestanak obavljanja djelatnosti u istoj općini gdje je obrt registrovan. Treba podmiriti sve neizmirene porezne i druge obaveze. Brisanje iz registra je obično 7-15 dana nakon zahtjeva. Kao knjigovođe to mogu uraditi u vaše ime.

Izvori i reference: Agencija Administrator: Kako brzo i jednostavno pokrenuti obrt u FBiH, Obrtnička komora TK, Zakon o obrtu FBiH, Zakon o porezu na dohodak FBiH (čl. 12, 19, 31), Zakon o doprinosima FBiH (čl. 6 i 9). Iznosi taksi su za Kanton Sarajevo i variraju po općinama.